Jeste li zabrinuti? Možda se osjećate zabrinuti zbog problema s vašim šefom. Možda imate leptire u trbuhu dok čekate rezultate medicinskog testa. Možda se nervozirate kad vozite a gužva je u saobraćaju…
Simptomi anksioznosti nisu odmah vidljici jer se često razvijaju polako tokom vremena i, obzirom da svi osjećamo neku tjeskobu u različitim trenucima života, teško je znati koliko je previše.
Obratite pažnju na ove znakove:
ukočenost i trnci po cijelom tijelu,
vrtoglavica,
bol u prsima,
glavobolje,
napetost u vratu,
nervozni želudac,
pulsiranje u uhu,
osjetljiva koža,
hladnoća ili vrućina,
suha usta,
mučnina,
kratak dah,
probadajuća bol u licu,
ubrzani puls,
pojačano znojenje,
slabost u nogama,
nemirnost,
opsesivno razmišljanje,
osjećaj gubitka kontrole,
izbjegavanje uobičajenih životnih situacija,
nemogućnost odmora,
problemi sa spavanjem.
vrtoglavica,
bol u prsima,
glavobolje,
napetost u vratu,
nervozni želudac,
pulsiranje u uhu,
osjetljiva koža,
hladnoća ili vrućina,
suha usta,
mučnina,
kratak dah,
probadajuća bol u licu,
ubrzani puls,
pojačano znojenje,
slabost u nogama,
nemirnost,
opsesivno razmišljanje,
osjećaj gubitka kontrole,
izbjegavanje uobičajenih životnih situacija,
nemogućnost odmora,
problemi sa spavanjem.
‘Normalna’ razina anksioznosti često je ograničena vremenom i povezana sa stresnim situacijama ili događajima, poput razgovora za posao. Anksioznosti kod ljudi s anksioznim stanjem češća je i upornija i nije uvijek povezana s očitim izazovom te utječe na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje. Postoje neki uobičajeni simptomi:
fizički simptomi: napadaji panike, iznenadni hladni i vrući znoj, brzi otkucaji srca, stezanje u prsima, brzo disanje, nemir ili osjećaj napetosti, nervoza…
psihološki simptomi: pretjeran strah, briga, opsesivno razmišljanje, strah da će se uvijek dogoditi najgore
ponašanje: izbjegavanje situacija zbog kojih se osjećate tjeskobno, što može utjecati na fakultet, rad ili društveni život
psihološki simptomi: pretjeran strah, briga, opsesivno razmišljanje, strah da će se uvijek dogoditi najgore
ponašanje: izbjegavanje situacija zbog kojih se osjećate tjeskobno, što može utjecati na fakultet, rad ili društveni život
Ponašanje na previše prestrašen način, stvara fiziološko, psihološko i emocionalno stanje anksioznosti. Anksioznost ‘aktivira’ odgovor tijela na stres, koji je napor za tijelo. Zato su ustvari simptomi anksioznosti isti kao i simptomi stresa.
Svako tijelo je hemijski jedinstveno, pa se simptomi anksioznosti mogu razlikovati po vrsti, broju, intenzitetu, trajanju i učestalosti. Na primjer, jedna osoba može imati samo jedan ili nekoliko blagih simptoma anksioznosti, dok druga osoba može imati sve simptome anksioznosti u velikoj jačini. Sve su varijacije moguće.
Anksioznost dolazi u mnogim različitim oblicima – kao što su napadaji panike, fobije i socijalna anksioznost – a razlika između službene dijagnoze i “normalne” tjeskobe nije uvijek jasna.
izvor: novi.ba
No comments:
Post a Comment